Život
Epiktet je rođen oko 55. godine u Hijerapolju, grčkom gradu Male Azije blizu današnjeg Pamukalea u Turskoj. Deo života proveo je porobljen u Rimu u domaćinstvu Epafrodita, moćne ličnosti povezane sa Neronovim dvorom. Ne znamo tačno kada je stigao niti kako je počelo obrazovanje. Učio je kod stoika Musonija Rufa i na kraju stekao slobodu. Antički izvori navode smetnje pri hodanju, ali se razilaze o uzroku: poznata priča da mu je gospodar namerno slomio nogu nije sigurna biografija.
Posle proterivanja filozofa pod Domicijanom, oko 89. godine, preselio se u Nikopolj u Epiru. Osnovao je školu; učenici su uključivali Arijana, kasnijeg istoričara i rimskog upravnika. Nikopolj je bio povezan sa širim carskim svetom, a ne izdvojeno utočište. Sačuvani razgovori pripadaju zrelom poučavanju početkom drugog veka. Umro je oko 135. godine. Obris je jasniji od pojedinosti: anegdote ne smeju zakloniti oskudicu nezavisnih dokaza. Put od ropstva do poučavanja ipak daje posebnu snagu njegovim pitanjima o pravom značenju slobode.
Dela
Tekstovi povezani sa Epiktetom stižu prvenstveno preko Arijana. Razgovori čuvaju snažne razgovore, izazove i primere umesto urednog udžbenika. Ostale su četiri knjige veće antičke zbirke. Enheiridion, obično Priručnik, sažima učenje u kratke podsetnike. Sažetost olakšava pristup, ali izdvojene rečenice mogu sakriti argumentaciju dugih rasprava. To su zapisi i izbori iz nastave, ne niz posebnih knjiga dokazano napisanih njegovom rukom.
Središnja razlika odnosi se na ono što zavisi od nas i ono što ne zavisi. Sudovi, namere i upotreba predstava pripadaju moralnoj sposobnosti delanja; imovina, položaj i ishodi nisu potpuno u našoj moći. To ne dopušta napuštanje drugih. Epiktet traži da ispunjavamo odnose i odgovornosti dok ispitujemo reakcije. Sposobnost moralnog izbora, prohairesis, zato je presudna. Primeri vraćaju filozofiju bolesti, ljutnji, porodici i ambiciji. Učenje zahteva vežbu uz argumente. Tabela navodi dva preneta teksta i dve nastavne teme, bez izmišljanja novih naslova za usmenog učitelja.
Nasleđe u današnjoj Grčkoj
Epiktet povezuje filozofiju sa današnjim Nikopoljem kod Preveze. Poseta arheološkom lokalitetu smešta učenje u rimski grad gde je nastalo, bez proizvoljnog proglašavanja sačuvane sobe njegovom učionicom. Dostupna su i grčka izdanja knjiga.
Uporedite antičko ἐφ’ ἡμῖν sa savremenim εξαρτάται από εμάς, „zavisi od nas“. Pročitajte B1 tekst i napišite dve rečenice o današnjim izborima koristeći μπορώ να i επιλέγω να. Apstraktna sloboda postaje koristan grčki za planove i odgovornost. Citat uz savremenu verziju pokazuje kontinuitet bez mešanja gramatika.
Da li ste znali?
- Učenik Arijan glavni je prenosilac učenja.
- Iz veće zbirke Razgovora sačuvane su četiri knjige.
- Izvori se razilaze o uzroku telesne smetnje.
Glavna dela
| Grčki naslov | Naslov | Godina |
|---|---|---|
| Διατριβαί (καταγραφή Αρριανού) | Razgovori: učenje koje je zapisao Arijan | Early 2nd century AD |
| Ἐγχειρίδιον (σύνοψη Αρριανού) | Priručnik: Arijanov kratak izbor | Early 2nd century AD |
| Προαίρεσις (θέμα διδασκαλίας) | Moralni izbor: središnja tema učenja | Early 2nd century AD |
| Χρῆσις τῶν φαντασιῶν (θέμα διδασκαλίας) | Upotreba predstava: središnja tema | Early 2nd century AD |
Stih koji vredi zapamtiti
τῶν ὄντων τὰ μέν ἐστιν ἐφ' ἡμῖν, τὰ δὲ οὐκ ἐφ' ἡμῖν.
Na današnjem grčkomΑπό τα πράγματα, άλλα εξαρτώνται από εμάς και άλλα δεν εξαρτώνται από εμάς.
tōn ontōn ta men estin eph’ hēmin, ta de ouk eph’ hēmin
Od stvari koje postoje, neke zavise od nas, druge ne.
