grecfacilegrecfacile
Η λεωφόρος Νίκης και ο Λευκός Πύργος στη Θεσσαλονίκη, την πόλη όπου γεννήθηκε η Σοφία Νικολαΐδου και όπου εκτυλίσσεται το «Χορεύουν οι ελέφαντες»· φωτογραφία του 2021, όχι πορτρέτο της συγγραφέως.
Η λεωφόρος Νίκης και ο Λευκός Πύργος στη Θεσσαλονίκη, την πόλη όπου γεννήθηκε η Σοφία Νικολαΐδου και όπου εκτυλίσσεται το «Χορεύουν οι ελέφαντες»· φωτογραφία του 2021, όχι πορτρέτο της συγγραφέως. · Ymblanter · CC BY-SA 4.0 · Wikimedia Commons

C2Moderna Grčka · Romansijerka · nastavnica

Sofija Nikolaidu

Σοφία Νικολαΐδου

1968 · Solun

Sofija Nikolaidu (rođena 1968) je romansijerka iz Soluna koja je mnogo godina predavala u grčkim srednjim školama i predaje kreativno pisanje. Njeni romani pretvaraju grčku istoriju u pitanja za sadašnjost, često kroz učionice i učenike. Najpoznatiji, Χορεύουν οι ελέφαντες (2012), prati solunskog učenika koji istražuje ubistvo nalik ubistvu američkog novinara Džordža Polka 1948. godine. Na engleskom nosi naslov The Scapegoat (2015).

Život

Sofija Nikolaidu rođena je u Solunu 1968. godine, i grad je ostao u središtu njenog života i većine njenih knjiga. Mnogo godina je predavala jezik i književnost u grčkim srednjim školama. Predavala je i kreativno pisanje na master programima, između ostalog na Univerzitetu Zapadne Makedonije i na Aristotelovom univerzitetu u Solunu, gde pripada nastavnom osoblju za kreativno pisanje. Objavljivala je studije o kreativnom pisanju i o upotrebi novih tehnologija u nastavi, pisala je književnu kritiku za novine kao što su Τα Νέα (Ta Nea) i prevodila je antičku grčku dramu na savremeni grčki.

Njena prva knjiga, zbirka priča Ξανθιά πατημένη (Pregažena plavuša, 1997), privukla je pažnju oštrim pripovedačicama. Usledili su romani, među njima Ο μωβ μαέστρος (Ljubičasti maestro, 2006). Proboj je došao s romanom Απόψε δεν έχουμε φίλους (Večeras nemamo prijatelja, 2010), koji je dobio Athens Prize for Literature. Od tada su njene knjige objavljene na više jezika, među njima na engleskom, hebrejskom i rumunskom.

U jesen 2014. dijagnostikovan joj je rak dojke. Tokom meseci lečenja vodila je dnevnik i objavila ga pod naslovom Καλά και σήμερα (Dobro i danas, 2015). Knjiga je dobila grčku Državnu nagradu za književnost za podsticanje dijaloga o osetljivim društvenim pitanjima.

Dela

Središnji projekat Nikolaidu je trilogija romana koju kritika opisuje kao romanesknu istoriju grčkog obrazovanja i njegove politike. Απόψε δεν έχουμε φίλους (2010) proteže se od nemačke okupacije do decembra 2008. i pokazuje kako su neki solunski akademici sarađivali sa okupatorima i kako univerzitet zaboravlja. Χορεύουν οι ελέφαντες (Slonovi plešu, 2012) počinje u današnjoj školi, u vreme finansijske krize. Minas Georgiu, bistar ali dokon učenik završnog razreda, odbija da polaže prijemne ispite za fakultet. Njegov nastavnik, Marinos Sukiuroglu, daje mu drugi zadatak: da istraži ubistvo američkog novinara iz 1948, koji se u romanu zove Džek Talas i oblikovan je prema Džordžu Polku sa CBS-a. Lokalni novinar, Manolis Gris, mučen je dok nije priznao. Minasovo istraživanje ne rešava slučaj, ali ga vraća učenju.

Roman pripoveda mnogo glasova, od kojih su mnogi ženski, i kreće se između 1948. i sadašnjosti, tako da se istorija pojavljuje kao skup suprotstavljenih verzija, a ne kao jedna priča. Bio je u užem izboru za grčku Državnu nagradu. Treći roman, Στο τέλος νικάω εγώ (Na kraju pobeđujem ja, 2017), proteže se od doba Harilaosa Trikupisa i Prvog svetskog rata do referenduma 2015. i mladih koji napuštaju Grčku. U knjizi Το χρυσό βραχιόλι (Zlatna narukvica, 2020) okrenula se publicistici, na osnovu razgovora s ljudima koji su prvi u svojoj porodici otišli na fakultet.

Nasleđe u današnjoj Grčkoj

U Grčkoj se Nikolaidu čita kao romansijerka koja unosi učionicu u književnost, a njen roman iz 2024, na engleskom zabeležen kao Our Own Children, dobio je nagradu za prozu Fondacije Uranis Atinske akademije. Prevod Karen Emerih The Scapegoat (Melville House, 2015) bio je njena prva knjiga objavljena u Sjedinjenim Državama. Probajte kratak zadatak na nivou C2 s grčkim naslovom Χορεύουν οι ελέφαντες. Prvo ga stavite u jedninu: ο ελέφαντας χορεύει (slon pleše); subjekat i glagol menjaju se zajedno. Zatim napišite rečenicu o radnji sa subjektom u množini, na primer Οι μαρτυρίες συγκρούονται (Svedočenja se sukobljavaju). Na kraju uporedite grčki naslov sa The Scapegoat i grčkim izrazom ο αποδιοπομπαίος τράγος: koji naslov čitaocu govori više pre prve stranice? Ovo su naše rečenice za vežbu, a ne citati iz romana.

Da li ste znali?

  • Grčki naslov znači Slonovi plešu; englesko izdanje preimenovano je u The Scapegoat, po čoveku koji je nepravedno okrivljen.
  • U romanu stvarne ličnosti iz slučaja iz 1948. dobijaju nova imena: Džordž Polk postaje Džek Talas, a osuđeni novinar Manolis Gris.
  • Απόψε δεν έχουμε φίλους preveden je na hebrejski (2016) i rumunski (2020).
  • Rekla je da su joj, kao spisateljici, reči način da razume šta se dešava oko nje i u njoj.

Glavna dela

Grčki naslovNaslovGodina
Ξανθιά πατημένηPregažena plavuša — priče1997
Απόψε δεν έχουμε φίλουςVečeras nemamo prijatelja — roman, Athens Prize for Literature2010
Χορεύουν οι ελέφαντεςSlonovi plešu — roman, na engleskom The Scapegoat2012
Καλά και σήμεραDobro i danas — dnevnik jedne bolesti2015
Στο τέλος νικάω εγώNa kraju pobeđujem ja — roman, završetak trilogije2017
Το χρυσό βραχιόλιZlatna narukvica — publicistika zasnovana na intervjuima2020

Stih koji vredi zapamtiti

Είμαι συγγραφέας, ο τρόπος μου να καταλαβαίνω τι συμβαίνει γύρω μου και μέσα μου είναι οι λέξεις.

Íme singraféas, o trópos mou na katalavéno ti simvéni gíro mou ke mésa mou íne i léxis.

Ja sam spisateljica; moj način da razumem šta se dešava oko mene i u meni jesu reči.

Σοφία Νικολαΐδου, συνέντευξη στον Στέφανο Τσιτσόπουλο, Athens Voice, 31 Οκτωβρίου 2015
C2

Pročitajte o piscu Sofija Nikolaidu na grčkom (C2)

Reči iz teksta

  • žrtveni jarac
  • verzija
  • pamćenje
  • uviđam, utvrđujem
  • osuđujem
  • poveravam, dodeljujem
  • svedok
  • neosporan

Isprobajte besplatnu lekciju nivoa C2Bez naloga za prve tri vežbe.

Ostali na nivou C2

Moderna Grčka · Romanopisac, kritičar i satiričarEmanuil Roidis1836 – 1904Moderna Grčka · PesnikAndreas Kalvos1792 – 1869Antika · Filozof i prozni pisacPlatonc. 427 BC – c. 347 BCAntika · Epski i didaktički pesnikHesiodc. 750–650 BCModerna Grčka · Revolucionarni pisac i pesnikRiga od Ferec. 1757 – 1798Antika · FilozofAristotel384 BC – 322 BCAntika · IstoričarTukididc. 460 BC – c. 400 BCAntika · Lirski pesnikPindarc. 518 BC – c. 438 BCRenesansa · Istoričarka, vizantijska princezaAna Komnina1083 – c. 1153Renesansa · Arhiepiskop i propovednikJovan Zlatoustic. 347 – 407Renesansa · Vizantijski istoričarProkopije Kesarijskic. 500 – c. 565Moderna Grčka · Učenjak grčkog prosvetiteljstvaAdamantios Korais1748 – 1833Moderna Grčka · Lingvista, zagovornik dimotikeJanis Psiharis1854 – 1929Moderna Grčka · Pesnik i slikar nadrealistaNikos Engonopulos1907 – 1985Antika · SatiričarLukijan iz Samosatec. 125 – after 180Antika · Zakonodavac i pesnikSolonc. 630 BC – c. 560 BCModerna Grčka · SatiričarAndreas Laskaratos1811 – 1901Moderna Grčka · RomanopisacKosmas Politis1888 – 1974Moderna Grčka · RomanopisacStratis Cirkas1911 – 1980Moderna Grčka · Pesnik nadrealista, psihoanalitičarAndreas Embirikos1901 – 1975Moderna Grčka · PesnikMiltos Sahturis1919 – 2005Moderna Grčka · RomansijerkaMelpo Aksioti1905 – 1973Moderna Grčka · Romansijer, pesnikJanis Skarimbas1893 – 1984Moderna Grčka · Filozof, ekonomista, psihoanalitičarKornelije Kastorijadis1922 – 1997Moderna Grčka · Kompozitor, arhitektaJanis Ksenakis1922 – 2001Moderna Grčka · Prozni pisacJorgos Joanu1927 – 1985Moderna Grčka · Romanopisac, dramski pisacPavlos Matesis1933 – 2013Moderna Grčka · LingvistaManolis Triandafilidis1883 – 1959Moderna Grčka · IstoričarKonstantinos Paparigopulos1815 – 1891Moderna Grčka · Grafičarka, graverkaVaso Katraki1914 – 1988Moderna Grčka · Filozof, pravnik, predsednikKonstantinos Cacos1899 – 1987Moderna Grčka · FilozofJoanis Teodorakopulos1900 – 1981Moderna Grčka · Pripovedačica · učiteljicaAleksandra Papadopulu1867 – 1906Moderna Grčka · Folkloristkinja · antropološkinjaAlki Kirjakidu-Nestoros1935 – 1988Moderna Grčka · Glumica · rediteljkaAna KokinuModerna Grčka · Pozorišna i filmska glumicaAntigoni Valaku1930 – 2013Antika · SlikarApelAntika · Gramatičar i priređivačAristofan iz Vizantionac. 257 BC – c. 180 BCModerna Grčka · Romanopisac; lingvistaDimitra Koljaku1968Moderna Grčka · Pozorišni rediteljDimitris Rontiris1899 – 1981Moderna Grčka · Pevačica · autorka pesamaEleni Vitali1954Moderna Grčka · Romansijerka · pedagoškinjaEli Aleksiu1894 – 1988Moderna Grčka · Pevač · kompozitorJorgos Alkeos1971Antika · Govornik i učiteljIsokrat436 BC – 338 BCModerna Grčka · Pozorišna i filmska glumicaKarjofilija Karabeti1958Moderna Grčka · Pop pevačKostas Martakis1984Moderna Grčka · Pozorišni reditelj · glumacLefteris Vojacis1944 – 2013Moderna Grčka · Koreografkinja · plesačicaLenio Kaklea1985Moderna Grčka · Romansijerka; novinarkaLilika Naku1904 – 1989Moderna Grčka · Romanopisac · pripovedačicaMarija Micora1946Moderna Grčka · Pevačica · glumica · rediteljkaMarta Frindzila1972Moderna Grčka · Glumica · zvezda mjuziklaMarta Karajani1939 – 2022Moderna Grčka · Glumica · scena i ekranMirka Papakonstantinu1947Moderna Grčka · VajarkaNausika Pastra1921 – 2011Moderna Grčka · Pesnikinja · prozaistkinja · slikarkaNiki Marangu1948 – 2013Moderna Grčka · GlumicaNora Valsami1945Moderna Grčka · PesnikinjaOlga Voci1922 – 1998Antika · Vajar u bronzi i teoretičar umetnostiPolikletModerna Grčka · Pozorišna glumicaReni Pitakic. 1945Moderna Grčka · Pevačica · scenska izvođačicaRita AntonopuluModerna Grčka · Pop pevačSarbel1981Moderna Grčka · Filmski reditelj · scenaristaStavros Ciolis1937 – 2019Moderna Grčka · Pevačica · glumicaStefanija Liberakakis2002Moderna Grčka · Reper · producentStereo Mike1978Antika · Horski liričarBakhilidc. 510 BCModerna Grčka · Pozorišna glumicaVera Zavicijanu1927 – 2008Moderna Grčka · Dramaturškinja · glumicaKsenija Kalogeropulu1936

Sve ličnosti →