Život
Mikrucikos je rođen u Patrasu 13. aprila 1947. Studirao je klavir i teoriju muzike na Helenskom konzervatorijumu i matematiku na Atinskom univerzitetu. Politički je sazreo u godinama vojne diktature 1967–1974, a njegova prva značajna dela nastala su iz tog iskustva: pesme otpora, zatvora i progonstva, pisane muzičkim jezikom koji je crpeo podjednako iz avangardne kompozicije i iz grčke popularne pesme.
Posle pada hunte, njegove ploče s političkim pesmama učinile su ga jednim od glasova generacije Metapolitefsija. Krajem sedamdesetih i tokom osamdesetih približio se širokoj publici ne odustajući od poezije, pločama kao što je Εμπάργκο (Embargo, 1982) na stihove Alkisa Alkeosa, nastavljajući da komponuje za pozorište i koncertne dvorane.
Bio je aktivan i u javnom životu. Godine 1993. ušao je u vladu PASOK-a Andreasa Papandreua kao zamenik ministra kulture, a posle smrti Meline Merkuri 1994. postao je ministar kulture, do 1996. Zatim se vratio muzici, izvodeći svoje pesme na koncertima širom Grčke. Poslednjih godina oboleo je od raka i umro je u Atini 28. decembra 2019, u 72. godini, a oplakivali su ga muzičari i političari svih opredeljenja.
Dela

Njegov opus deli se na dva velika perioda. Prvi je period Πολιτικά τραγούδια (Političke pesme, 1975) i Καντάτα για τη Μακρόνησο (Kantata za Makronisos, 1976), na pesme Janisa Ricosa o ostrvskom zatvorskom logoru iz godina građanskog rata. Ovde je Mikrucikos komponovao muziku na stihove Ricosa, Majakovskog i drugih pesnika – oštru, ponekad disonantnu, bližu Kurtu Vajlu nego buzukiju. Πολιτικά τραγούδια pevala je Marija Dimitrijadi, čiji je glas postao jedan od zvukova godina posle hunte.
Drugi period počinje sa Ο Σταυρός του Νότου (Južni krst, 1979), u kojem je komponovao muziku na pesme pesnika-mornara Nikosa Kavadijasa: luke, tropske noći, opijum i izgubljene ljubavi, pevane uz snažne aranžmane s primesama roka. Album je našao ogromnu publiku i od Kavadijasa, dotad pesnika za poznavaoce, napravio ime poznato svima. Usledili su Εμπάργκο (1982), na stihove Alkisa Alkeosa, i 1996. album Στου αιώνα την παράγκα (U baraci veka), koji je pevao Dimitris Mitropanos, čija je pesma Ρόζα (Roza), na reči Alkeosa, postala jedan od pevačevih zaštitnih znakova. Sve vreme Mikrucikos se držao istog načela: popularna pesma može da nosi zahtevnu poeziju a da ne izgubi moć da gane masu.
Nasleđe u današnjoj Grčkoj
Počnite od Σταυρός του Νότου: pustite album, pratite Kavadijasove pesme na papiru i pročitaćete velikog pesnika a da to i ne primetite. Zatim poslušajte Mitropanosa kako peva Ρόζα, i dalje omiljenu u grčkim muzičkim klubovima. Njegove političke pesme često se čuju na komemoracijama ustanka na Politehnici svakog novembra. Kada je umro 2019, počast su mu odali iz cele grčke muzike i politike, a njegov rodni Patras oplakao ga je kao svog. Stranica sajta o Dimitrisu Mitropanosu vodi od njegovih pesama do glasa koji ih je pevao.
Da li ste znali?
- Pored muzike studirao je i matematiku.
- Nasledio je Melinu Merkuri na mestu ministra kulture, od 1994. do 1996.
- Njegov album Σταυρός του Νότου učinio je više od bilo koje knjige da poezija Nikosa Kavadijasa postane popularna.
- Njegove prve velike ploče izašle su u roku od dve godine posle pada hunte 1974.
Glavna dela
| Grčki naslov | Naslov | Godina |
|---|---|---|
| Πολιτικά τραγούδια | Političke pesme (peva Marija Dimitrijadi) | 1975 |
| Καντάτα για τη Μακρόνησο | Kantata za Makronisos (Ricos) | 1976 |
| Ο Σταυρός του Νότου | Južni krst (Kavadijas) | 1979 |
| Εμπάργκο | Embargo (Alkis Alkeos) | 1982 |
| Στου αιώνα την παράγκα | U baraci veka (sa „Rozom“, peva Dimitris Mitropanos) | 1996 |
Stih koji vredi zapamtiti
…που μίλησε για την ελευθερία, για την αξία της ανατροπής, για τη δύναμη της ζωής χωρίς συμβάσεις
…pou milise gia tin eleftheria, gia tin axia tis anatropis, gia ti dynami tis zois choris symvaseis
…koji je govorio o slobodi, o vrednosti prevrata, o snazi života bez konvencija























