grecfacilegrecfacile
Το κτήριο του Εθνικού Μουσείου Σύγχρονης Τέχνης (ΕΜΣΤ) στη λεωφόρο Συγγρού στην Αθήνα, το 2021· εκεί φυλάσσεται το έργο της «Εν οίκω» και παρουσιάζεται η αναδρομική της έκθεση του 2026.
Το κτήριο του Εθνικού Μουσείου Σύγχρονης Τέχνης (ΕΜΣΤ) στη λεωφόρο Συγγρού στην Αθήνα, το 2021· εκεί φυλάσσεται το έργο της «Εν οίκω» και παρουσιάζεται η αναδρομική της έκθεση του 2026. · Jean Ηousen · CC BY-SA 4.0 · Wikimedia Commons

C1Moderna Grčka · Slikarka i umetnica tapiserije

Niki Kanagini

Νίκη Καναγκίνη

1933 – 2008 · Aleksandrupoli · Lozana · London · Atina

Niki Kanagini (Νίκη Καναγκίνη, piše se i Kanagkini) bila je grčka vizuelna umetnica, rođena u Aleksandrupoliju 1933. i preminula u Atini 2008. godine. Školovana u Lozani, Atini i Londonu, prešla je od apstraktnog slikarstva na velike tapiserije, a zatim na instalacije i participativne radove. Njeni Χειρόγραφα (Rukopisi) pretvorili su nečitljivo lično pismo u slikarstvo. Nacionalni muzej savremene umetnosti u Atini otvorio je 2026. veliku retrospektivu njenog stvaralaštva.

Život

Kanagini je rođena 1933. u Aleksandrupoliju, u grčkoj Trakiji. Početkom 1950-ih studirala je na École Cantonale de Dessin et d’Art Appliqué u Lozani; Nacionalna galerija i Nacionalni muzej savremene umetnosti (EMST) navode nešto drugačije godine početka. Od 1954. do 1958. studirala je na Školi lepih umetnosti u Atini, gde su joj profesori bili slikar Janis Moralis i grafičar Janis Kefalinos. Uz stipendiju Grčke nacionalne fondacije za istraživanja nastavila je na Central School of Arts and Design u Londonu od 1958. do 1961.

Njena prva samostalna izložba održana je 1962. u galeriji La Feluca u Rimu, a iste godine se trajno nastanila u Atini. Mnogo godina je i predavala: u školi Vakalo (1963–1967), u Centru za tehnološke primene (1970–1971) i, kao specijalizovana predavačica, na Školi lepih umetnosti u Atini (1984–1986). Pisala je članke za novine, časopise i kataloge izložbi.

Tokom 1990-ih stvarala je performativne radove i instalacije sa kritičarkom Eleni Varopulu. Oni su predstavljeni na Festivalu Arga i Mikene 1996. i na Letnjoj akademiji Nacionalnog pozorišta Grčke 2002–2004. Kanagini je umrla u Atini 2008. Iste godine časopis Εξώπολις (Exopolis) objavio je omaž koji ju je nazvao slavnom umetnicom iz Aleksandrupolija.

Dela

Rani radovi Kanagini bili su izrazito apstraktni i oblikovani modernističkim idejama, među njima i idejama Bauhausa; Nacionalna galerija ističe i ekspresionistički stil sa intenzivnom bojom. Početkom 1960-ih zanimanje za odeću i tkaninu dovelo ju je do tapiserije. Serija crteža tušem i markerima iz 1966–1967, danas u MOMus-u u Solunu, pokazuje uticaj tkanja kroz ritam, ponavljanje i gest. Godine 1971. njene velike tapiserije izložene su na 5. Međunarodnom bijenalu tapiserije u Lozani. Kasnije je spajala tapiseriju, grafiku i tradicionalne tehnike u prostorne konstrukcije koje su kritikovale uništavanje prirode i dovodile u pitanje tradicionalnu ulogu žene.

Εν οίκω (Kod kuće, 1975), rad u mešovitoj tehnici iz zbirke EMST-a, kritičari su čitali kao sušilicu za veš u dijalogu sa feminističkom umetnošću koja koristi predmete iz domaćinstva. Od sredine 1970-ih slikala je Χειρόγραφα (Rukopise): ulje na platnu ili pripremljenom drvetu i mešovita tehnika na papiru i tkanini, sa stupcima nečitljivog ličnog pisma. Takve radove nazivala je „vizuelnim tekstovima”, a posmatrača je zamišljala kao „mogućeg čitaoca”. Nacionalna galerija poseduje Εφημερίδα (Novine, 1975), crtež olovkom na papiru dimenzija 200 × 140 cm, i Χειρόγραφο (Rukopis, 1978–1979), ulje na drvetu dimenzija 232 × 160 × 10 cm. Među njenim izložbama bili su Bijenale u Aleksandriji (1980), Europalia u Briselu (1982) i Gender: Female u Kući Kipra u Atini (1993).

Nasleđe u današnjoj Grčkoj

Dela Kanagini nalaze se u Nacionalnoj galeriji u Atini, u EMST-u i u MOMus-u u Solunu. Godine 2010. Državni muzej savremene umetnosti u Solunu priredio je posthumnu retrospektivu Domestic Scene. Godine 2023. Roma Gallery u Atini prikazala je njene Rukopise pod naslovom η υλικότητα της γραφής (materijalnost pisma). Retrospektiva EMST-a An Ode to Things, kustoskinje Tine Pandi, traje od 2. aprila 2026. do 14. februara 2027. Probajte ovo: otvorite stranicu Nacionalne galerije o delu Χειρόγραφο i pročitajte natpis Λάδι σε ξύλο (ulje na drvetu). Zatim pogledajte sliku i proverite tri naše rečenice: Βλέπω σημάδια σαν γράμματα (Vidim znakove nalik slovima), Δεν μπορώ να διαβάσω ούτε μία λέξη (Ne mogu da pročitam nijednu reč) i Το έργο μοιάζει με μεγάλη σελίδα (Delo liči na veliku stranicu). Zadržite one koje odgovaraju, a ostale ispravite.

Da li ste znali?

  • Kanagini je studirala umetnost u tri zemlje: Švajcarskoj, Grčkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.
  • Godine 1971. njene tapiserije vratile su se u Lozanu, grad njenih prvih studija, na Međunarodni bijenale tapiserije.
  • Naslov retrospektive EMST-a iz 2026. potiče iz pesme Pabla Nerude pronađene među njenim papirima.
  • Njena slika Χειρόγραφο ima dimenzije 232 × 160 cm i naslikana je na drvetu, a ne na platnu.

Glavna dela

Grčki naslovNaslovGodina
ΣχέδιοCrtež — tuš i markeri na papiru, MOMus1966
Εν οίκωKod kuće — mešovita tehnika, EMST1975
ΕφημερίδαNovine — olovka na papiru, Nacionalna galerija1975
ΧειρόγραφοRukopis — ulje na drvetu, Nacionalna galerija1978–1979

Stih koji vredi zapamtiti

Το έργο της Καναγκίνη είναι μια απλώστρα, που συντονίζεται με έργα των φεμινιστριών

To érgo tis Kanagkíni íne mia aplóstra, pou syntonízete me érga ton feministrión

Delo Kanagini je sušilica za veš, usklađena sa delima feminističkih umetnica.

Ελπίδα Καραμπά και Θεόφιλος Τραμπούλης, για το «Εν οίκω» (1975), Εφημερίδα των Συντακτών, 28 Νοεμβρίου 2022
C1

Pročitajte o piscu Niki Kanagini na grčkom (C1)

Reči iz teksta

  • pismo; rukopis
  • natpis; etiketa
  • opisujem
  • tkanina
  • površina
  • pitam se
  • nastanjujem se
  • moguć

Isprobajte besplatnu lekciju nivoa C1Bez naloga za prve tri vežbe.

Ostali na nivou C1

Moderna Grčka · Romanopisac i pripovedačAleksandros Papadijamandis1851 – 1911Antika · Lirska pesnikinjaSapfoc. 630 BC – c. 570 BCAntika · TragičarEshilc. 525 BC – 456 BCAntika · IstoričarHerodotc. 484 BC – c. 425 BCRenesansa · Pesnik (kritska renesansa)Vicencos Kornaros1553 – 1613 or 1614Antika · FilozofSokratc. 470 BC – 399 BCAntika · FilozofEpikur341 BC – 270 BCAntika · Govornik i državnikDemosten384 BC – 322 BCRenesansa · HimnografRoman Slatkopojacc. 490 – c. 556Moderna Grčka · General iz 1821, memoaristaJoanis Makrijanis1797 – 1864Moderna Grčka · PesnikNapoleon Lapatiotis1888 – 1944Moderna Grčka · RomanopisacKonstantinos Teotokis1872 – 1923Moderna Grčka · Filmski rediteljTeo Angelopulos1935 – 2012Moderna Grčka · Pesnik, satiričarKostas Varnalis1884 – 1974Moderna Grčka · Pozorišni rediteljKarolos Kun1908 – 1987Antika · MatematičarEuklidc. 325 BC – c. 265 BCModerna Grčka · Pesnik, romanopisacKonstantinos Hacopulos1868 – 1920Moderna Grčka · RomanopisacM. Karagacis1908 – 1960Moderna Grčka · Romanopisac, dramski pisacAngelos Terzakis1907 – 1979Moderna Grčka · PesnikManolis Anagnostakis1925 – 2005Moderna Grčka · RomanopisacKostas Tahcis1927 – 1988Moderna Grčka · Učenjak, prosvetiteljstvoEvgenije Bulgaris1716 – 1806Moderna Grčka · Umetnik (arte povera)Janis Kunelis1936 – 2017Moderna Grčka · VajarkaHrisa (Vardea)1933 – 2013Moderna Grčka · KompozitorNikos Skalkotas1904 – 1949Moderna Grčka · KompozitorManolis Kalomiris1883 – 1962Moderna Grčka · Novinarka, feministkinjaKaliroja Paren1861 – 1940Moderna Grčka · Pesnikinja, glumicaKaterina Gogu1940 – 1993Moderna Grčka · FolkloristaNikolaos Politis1852 – 1921Moderna Grčka · ArhitektaDimitris Pikionis1887 – 1968Moderna Grčka · KompozitorTanos Mikrucikos1947 – 2019Moderna Grčka · Dramski pisac, novinarSpiros Melas1882 – 1966Moderna Grčka · RomanopisacAlkioni PapadakiModerna Grčka · Istoričarka pozorišta · istraživačica prevođenjaAna TabakiModerna Grčka · KoreografAndonis Fonijadakis1971Moderna Grčka · Kantautorka · slikarkaArleta1945 – 2017Moderna Grčka · Pozorišna i filmska glumicaBeti Arvaniti1939Moderna Grčka · Pevačica ostrvske muzikeEleni Legaki1956Moderna Grčka · Pevačica · rebetiko i laikoFoteini Velesiotu1958Moderna Grčka · Koreograf · plesačJoanis Mandafunis1981Moderna Grčka · Pesnikinja · prevoditeljka · urednicaKaterina Iliopulu1967Moderna Grčka · Pozorišna glumicaKiveli1888 – 1978Moderna Grčka · Pevačica · tekstopisacLizeta Kalimeri1969Antika · Антички романописацЛонгModerna Grčka · PevačLukas JorkasModerna Grčka · Slikarka i grafičarkaLukija Mađoru1914 – 2008Antika · Logograf i govornikLisijac. 445 BC – c. 380 BCModerna Grčka · PevačicaMarika Papagika1890 – 1943Moderna Grčka · Tenor · krosover pevačMario Frangulis1966Moderna Grčka · Pevačica · kompozitorka · muzička pedagoškinjaMariza Koh1944Moderna Grčka · Pevačica · kantautorkaMatula Zamani1981Moderna Grčka · Pesnikinja · prevoditeljkaMelisanti1907 – 1990Antika · Vajar u bronziMironModerna Grčka · Pevač lajkaNikos Vertis1976Moderna Grčka · Pozorišna glumica · prevoditeljkaNonika Galinea1938 – 2023Antika · Pesnikinja · epigramatičarkaNosidaModerna Grčka · ReperPavlos Fisas1979 – 2013Moderna Grčka · Pevačica · kantautorkaPeni BaltadziAntika · FilozofPlotinc. AD 204–205 – 270Moderna Grčka · KoreografkinjaSofija Mavragani1978Moderna Grčka · Pozorišni i operski rediteljSpiros Evangelatos1940 – 2017Antika · AntologičarStobejAntika · Elegijski pesnikTirtej7th c. BCModerna Grčka · Pevač · autor pesamaViktor Vernikos2006Moderna Grčka · Pesnikinja · prozaistkinjaViktorija Teodoruc. 1925 – 2019Moderna Grčka · Helenistkinja i naučnicaŽaklin de Romiji1913 – 2010

Sve ličnosti →