Život
Nena Venecanu (latinicom i Nena Venetsanou ili Nena Benetsanou) rođena je u Atini 1955. godine. Klavir i teoriju muzike počela je da uči kod Hari Kladaki, a nastavila je na Helenskom konzervatorijumu u Atini i u Ermupolisu na ostrvu Siros. Od 1973. do 1977. živela je u Francuskoj, gde je studirala arheologiju i istoriju umetnosti na Univerzitetu Franš-Konte i uzimala časove pevanja u Parizu kod Irme Kolasi.
Po povratku u Atinu krajem sedamdesetih priključila se ženskom pokretu. U intervjuu iz 2025. setila se da je oko 1976–77. s pesnikinjom Beti Komninu napisala pet ili šest pesama u feminističkim grupama, a neke su ušle na njen prvi album. Osvojila je i prvu nagradu na televizijskom takmičenju mladih talenata ERT-a i počela da radi s Manosom Hadžidakisom; jedna koncertna biografija procenjuje njihovu saradnju na petnaest godina, uključujući njegova dela Μυθολογία (Mitologija) i Οι μπαλάντες της οδού Αθηνάς (Balade iz ulice Atinas).
Njen debitantski album izašao je 1980. uz podršku Alekosa Pacifasa i spojio je pet francuskih pesama Pola Elijara s njenom muzikom i šest grčkih pesama; neke biografije snimanje datiraju u 1979. S kompozitorom Nikosom Mamangakisom radila je na delima Οδύσσεια (Odiseja), Ερωτόκριτος (Erotokritos) i na narodnim pesmama Lorke. Sedam godina sarađivala je i s Théâtre de la Méditerranée u Tulonu, u više od 250 predstava, i gostovala u Francuskoj, Švajcarskoj, Belgiji, Engleskoj, Skandinaviji, Mađarskoj, Italiji i Španiji.
Dela
Venecanu je istovremeno kompozitorka i interpretatorka, a poezija je nit koja prolazi kroz ceo njen rad. U intervjuu iz 2026. rekla je da je upravo poezija, pesnički jezik, ono što je povezuje s grčkim identitetom. Njene pesme komponovane su na stihove grčkih pesnika kao što su Beti Komninu, Odiseas Elitis i Viktorija Teodoru; francuskih i italijanskih pesnika kao što su Mišel Degi, Pol Elijar i Gaspara Stampa; i pesnikinja s nemačkog govornog područja kao što su Neli Zaks i Roze Auslender, u grčkom prevodu.
Nekoliko njenih albuma izgrađeno je oko jedne ideje. Sappho de Mytilène (1991), snimljen s Anželik Jonatos, donosi pesme Sapfo u novogrčkim verzijama Elitisa; za svoje pevanje dobila je nagradu Akademije Šarl Kro u Francuskoj. Πόλεις του Νότου (Gradovi Juga, 1993) ima tekstove Komninu, čije se reči pojavljuju i na albumu Καφέ Γκρέκο (Kafe Greko, 2003). Αγήρων ήχος θεάτρου (Nestareći zvuk pozorišta, 1997) okuplja njenu muziku za predstave kao što su Τρωάδες (Trojanke) Euripida. Snimila je i albume s pesmama Hadžidakisa (1998) i Mikisa Teodorakisa (2000) i pevala u filmovima kao što je Ήσυχες μέρες του Αυγούστου (Tihi avgustovski dani) Pantelisa Vulgarisa, s muzikom Hadžidakisa.
Nasleđe u današnjoj Grčkoj
Venecanu i dalje stvara nove programe zasnovane na poeziji. Godine 2015. osmislila je koncert 1000 + 1 Πόλεις (1000 + 1 grad) za Festival Atine i Epidaura, a 2025. predstavila je u Atini Σκληρές βιολέτες (Tvrde ljubičice), na stihove pesnikinja s nemačkog govornog područja i grčkih pesnikinja. Francuska ju je proglasila vitezom Reda umetnosti i književnosti, a u aprilu 2026. pozvana je da održi onlajn predavanje u Mahindra Humanities Center na Harvardu.
Za one koji uče: pronađite grčke podatke o autorima albuma ili program koncerta za Πόλεις του Νότου (Gradovi Juga). Potražite dve reči: μουσική (muzika) i ποίηση ili στίχοι (poezija, tekst). Zatim napišite tri kratke rečenice na grčkom: Η ποιήτρια γράφει το ποίημα (Pesnikinja piše pesmu). Η Νένα γράφει τη μουσική (Nena piše muziku). Η Νένα τραγουδά (Nena peva).
Da li ste znali?
- Njen prvi album govori dva jezika: pet pesama Pola Elijara otpevanih na francuskom i šest pesama na grčkom.
- Na univerzitetu je studirala arheologiju i istoriju umetnosti, a ne muziku.
- S Orkestrom savremene muzike ERT-a, pod upravom Mikisa Teodorakisa, pevala je njegove cikluse Μαουτχάουζεν (Mauthauzen) i Μικρές Κυκλάδες (Male Kiklade).
- Bila je osnivačica i prva predsednica udruženja posvećenog pesniku Jorgosu Sarantarisu i napisala je muziku za album njegovih pesama koje čita glumica Eva Kotamanidu.
Glavna dela
| Grčki naslov | Naslov | Godina |
|---|---|---|
| Στα ελληνικά τραγούδια της / Chante Paul Éluard | Njene grčke pesme / Peva Pola Elijara — debitantski album | 1980 |
| Του έρωτα και του πάθους | O ljubavi i strasti — narodne pesme Lorke s Nikosom Mamangakisom | 1983 |
| Οδύσσεια | Odiseja — muzika Nikosa Mamangakisa | 1984 |
| Πόλεις του Νότου | Gradovi Juga — njena muzika, tekstovi Beti Komninu | 1993 |
| Αγήρων ήχος θεάτρου | Nestareći zvuk pozorišta — njena scenska muzika | 1997 |
| Καφέ Γκρέκο | Kafe Greko — album njenih pesama | 2003 |
Stih koji vredi zapamtiti
Για μένα μεγάλη τέχνη στο τραγούδι είναι να τραγουδάς αυτό που είσαι
Gia ména megáli téchni sto tragoúdi eínai na tragoudás aftó pou eísai
Za mene je velika umetnost u pesmi da pevaš ono što jesi





























































