Život
Amalija Mutusi rođena je u Atini u pozorišnoj porodici: majka joj je glumica Nonika Galinea, a i sestra Arijeta Mutusi je glumica. Studirala je u glumačkoj školi Umetničkog pozorišta Karolosa Kuna (Θέατρο Τέχνης), a zatim je nastavila školovanje u Njujorku, u HB Studiju i u glumačkoj školi Vilijama Espera.
Po povratku u Atinu suosnovala je pozorište Tisio (Θέατρο Θησείον), koje je radilo od 1985. do 1998, i igrala u svim njegovim predstavama u režiji Mihaila Marmarinosa, među njima u Euripidovoj Medeji, Šekspirovom Hamletu i Sofoklovoj Elektri. Ukupno je dvadesetak godina radila s Marmarinosom i kompozitorom Dimitrisom Kamarotosom. Blisko je sarađivala i s rediteljem Lefterisom Vojadzisom, u Pročišćenima Sare Kejn (2000), Sofoklovoj Antigoni (2007) i Molijerovom Amfitrionu (2012), kao i s rediteljima kao što su Janis Kokos, Janis Huvardas, Tomas Mosopulos, Dimitar Gočev i Jorgos Lantimos.
Podučavanje ide uporedo sa scenom. Od 1995. do 2000. predavala je glumu na Univerzitetu u Patri i u školi pozorišta Embros, a 2015. je predavala u glumačkoj školi Atinskog konzervatorijuma (Ωδείο Αθηνών). Za Narodno pozorište Grčke zajedno s drugima vodila je i Međunarodnu radionicu antičke drame u Epidauru, posvećenu jednoj horskoj pesmi iz Sofoklove Antigone.
Dela

Njena karijera počiva pre svega na antičkoj tragediji, često u velikim pozorištima na otvorenom. Igrala je Elektru u Orestiji koju je Janis Kokos postavio za Narodno pozorište (2001) i naslovnu ulogu u Euripidovoj Μήδεια (Medeji) u režiji Antonisa Antipasa, u prevodu Jorgosa Himonasa i s muzikom Eleni Karaindru. Ta Medeja imala je uspeh u antičkom pozorištu u Epidauru 2011. i u septembru se vratila u Odeon Heroda Atika. Godine 2015. bila je Ifigenija u Euripidovoj Ιφιγένεια στη χώρα των Ταύρων (Ifigeniji u Tauridi) za Državno pozorište Severne Grčke, u režiji Tomasa Mosopulosa.
Njen moderni repertoar podjednako je širok, od Šekspira, Čehova, Ibzena i Rasina do Sare Kejn. Bila je Ofelija u Hamletu iz 1998. i vratila se komadu kao Gertruda u režiji Janisa Huvardasa u Onassis Stegi 2015. U sezoni 2007/08 tumačila je Anu u Sedam smrtnih grehova Brehta i Vajla u Grčkoj nacionalnoj operi i rekla da je libreto na grčkom veliki izazov. Na filmu je poznata po ostvarenju Χαρά (Radost) Elijasa Janakakisa.
U intervjuima glumu naziva „veoma praktičnom umetnošću“: kao što pijanista uči koliko dugo da pritiska svaku dirku, glumac mora pristupiti pesničkom tekstu kroz njegov zvuk, i zato je prevod toliko važan.
Nasleđe u današnjoj Grčkoj
Njen rad je zabeležen u digitalnoj arhivi Narodnog pozorišta Grčke, gde programi, novinski isečci i fotografije dokumentuju predstave kao što su Orestija iz 2001. i Četvrta sestra (2003), u kojoj je igrala Katju. Svoj zanat prenosi i mlađim glumcima, od Patre i Embrosa do Atinskog konzervatorijuma i radionice antičke drame u Epidauru.
Probajte: pronađite njenu rečenicu na novogrčkom «Ο Ευριπίδης πείραξε τον μύθο για να τον φέρει πιο κοντά στην πραγματικότητα» (Euripid je izmenio mit da bi ga približio stvarnosti) u njenom intervjuu za Το Βήμα iz 2015. Prepričajte je svojim rečima, počinjući sa Η Μουτούση είπε ότι… (Mutusi je rekla da…). Zatim na grčkom opišite jednu scensku radnju, na primer Η Ιφιγένεια βγαίνει στη σκηνή… (Ifigenija izlazi na scenu…).
Da li ste znali?
- Igrala je Ofeliju 1998. i Gertrudu, Hamletovu majku, 2015, i rekla da stara uloga ostaje u njoj „kao geni“.
- Ifigeniju je opisala kao „pejzaž nijansi“: ni jasna noć ni dan, već prelaz ka zori.
- Primajući filmsku nagradu 2013, rekla je da joj priznanje ljudi iz struke znači više od priznanja publike.
Glavna dela
| Grčki naslov | Naslov | Godina |
|---|---|---|
| Άμλετ | Hamlet — kao Ofelija | 1998 |
| Ορέστεια | Orestija — kao Elektra, Narodno pozorište, režija Janis Kokos | 2001 |
| Μήδεια | Medeja — naslovna uloga, Epidaur, režija Antonis Antipas | 2011 |
| Χαρά | Radost — film Elijasa Janakakisa; nagrada Grčke filmske akademije za najbolju glumicu | 2013 |
| Άμλετ | Hamlet — kao Gertruda, Onassis Stegi, režija Janis Huvardas | 2015 |
| Ιφιγένεια στη χώρα των Ταύρων | Ifigenija u Tauridi — naslovna uloga, Državno pozorište Severne Grčke | 2015 |
Stih koji vredi zapamtiti
Γιατί ο ποιητικός λόγος είναι μουσική.
Giatí o poiitikós lógos eínai mousikí.
Jer pesnički govor je muzika.

















































