Masalija – grčka kolonija iz koje je nastao Marselj

Pre oko 2600 godina Grci nisu živeli samo u Grčkoj. Mnogi su živeli na obali Male Azije, u današnjoj Turskoj. Jedan od njihovih gradova bila je Φώκαια (Fokeja). Danas je to mali grad Foča.

Stanovnici Fokeje bili su sjajni moreplovci. Istoričar Herodot kaže da su prvi od Grka išli na duga putovanja morem. Nisu koristili spore, okrugle teretne brodove, nego brze brodove sa pedeset vesala. Plovili su daleko na zapad, sve do Italije i Španije.

Oko 600. godine p. n. e. grupa Fokejaca stigla je do južne obale današnje Francuske, istočno od reke Rone. Našli su zaštićen zaliv, koji su Grci zvali Lakidon. Pored njega sagradili su novi grčki grad i nazvali ga Μασσαλία (Masalija). Takav grad, koji su Grci osnovali daleko od domovine, bio je ἀποικία (apojkija), to jest kolonija. Bio je to novi polis, sa svojim zakonima i svojim bogovima. Masalija je današnji Marselj, koji često zovu najstarijim gradom Francuske.

Antički pisci pričali su ljubavnu priču o osnivanju Masalije. Postoje dve verzije, i imena u njima su različita.

U verziji Justina, pisca iz rimskog doba, dva grčka kapetana, Simos i Protis, došla su u zemlju jednog domaćeg naroda, Segobriga. Njihov kralj Nan priređivao je gozbu. Njegova kći Giptida trebalo je da izabere muža. Trebalo je da pruži vodu čoveku kojeg želi. Prošla je pored svih domaćih muškaraca i pružila vodu Grku Protisu. Tako se Protis oženio Giptidom, a kralj je dao Grcima zemlju da sagrade svoj grad.

Grčki filozof Aristotel pričao je priču malo drugačije. Kod njega se Grk zvao Eksen, a devojka Peta. Ona mu je dala pehar vina pomešanog s vodom. Njihov sin zvao se Protis.

Da li je priča istinita? Ne možemo biti sigurni. Ali govori nam nešto važno: Grcima je bilo potrebno prijateljstvo ljudi koji su već živeli tamo.

Masalija je rasla oko svoje λιμήν (limen), luke. Grčki geograf Strabon pisao je da je luka ležala u podnožju stene u obliku pozorišta. Na brdu iznad nje stanovnici su sagradili hramove Artemidi Efeskoj i Apolonu.

Masalija je postala bogat trgovački grad. Njeni ἔμποροι (emporoi), trgovci, tovarili su svoje πλοῖα (ploja), brodove, i plovili duž obala. Vino, οἶνος (ojnos), bilo je jedna od njihovih važnih roba. Grad je kovao svoj srebrni novac s likovima Artemide i Apolona. Osnivao je i nova trgovačka naselja u Španiji, na Korzici i na obali Francuske, na primer u Antibu i Agdu. Krajem IV veka p. n. e. istraživač iz Masalije, Pitej, doplovio je čak do Britanije.

Justin piše i da su susedni narodi mnogo naučili od Grka: da obrađuju njive, da grade zidine oko gradova, da orezuju ἄμπελος (ampelos), vinovu lozu, i da sade ἐλαία (elaja), maslinu. Tako je to video jedan antički pisac, pa ga istoričari čitaju oprezno.

Masalija je dugo ostala slobodan grčki grad i bila je prijatelj Rima. Ali 49. godine p. n. e. stala je na stranu Pompeja u jednom rimskom građanskom ratu. Julije Cezar opseo je grad i on je morao da otvori kapije. Čak i pod rimskom vlašću grad je zadržao grčki jezik, otprilike do V veka n. e.

Grčku prošlost i danas možeš naći u Marselju. Stara luka, Vjej Por, jeste Lakidon prvih grčkih moreplovaca. U blizini, u Vrtu ostataka (Jardin des Vestiges), posetioci šetaju među kamenjem antičke luke, koje su pronašli arheolozi. A na grčkom je grad zadržao svoje staro ime: Grci i danas zovu Marselj Μασσαλία.

Godine 2024. Marselj je dočekao posebnog gosta iz Grčke: olimpijski plamen. Nije stigao avionom. Kao prvi Grci, došao je morem.